Razgovor s prof. Luiginom Brunijem, koordinatorom Međunarodnog odbora ekonomije zajedništva, nakon obilježavanja 20. obljetnice u Brazilu 2011. godine daje važna pojašnjenja o projektu EZ 


Luigino knjiga aNa susretu u Brazilu, prigodom proslave dvadeset godina ekonomije zajedništva (u nastavku EZ), isplivalo je uvjerenje da se može stvoriti ekonomija koja će načelo bratstva uzeti ozbiljno. Što to znači i što na taj način ekonomija može dati svijetu?

Jedna od poruka koju su uputili mladi svijetu na susretu u Brazilu prigodom 20 godina EZ jest da želimo uzeti ozbiljno i bratstvo, to treće zaboravljeno načelo. Naime, neki znanstvenici kažu da su Francuska revolucija, a potom i modernizam navijestili tri načela: jednakost, slobodu i bratstvo, ali da je treće načelo zaboravljeno. Postoji i razlog. Kad su u ovih 300 i više godina modernizma ljudi pokušali spojiti ta tri načela, nisu uspjeli. Kada se pokuša živjeti bratstvo, izgleda kao da se izgubi jednakost i sloboda, a kad ciljaš na slobodu, gubiš bratstvo i jednakost. Teško ih je sastaviti. Naš projekt počiva na ideji spajanja tih načela. Pokušavamo ostvariti proizvodne, ekonomske i trgovačke odnose – dakle ljudske odnose – među slobodnim i jednakim osobama. Osnovno je da ne bude slugu i gospodara, tj. da se poduzetnik ne osjeća iznad radnika, te da siromah bude subjekt, a ne jadnik kojemu treba pomagati. Dakle, da to bude odnos između jednake i slobodne braće. Bratstvo ima smisao i postaje zanimljivo i važno nakon jednakosti i slobode, ne prije! Ako ljudi ne dožive jednakost i slobodu, bratstvo može sakriti odnos moći, pogrešne odnose, jer bratstvo treba osobe jednake po dostojanstvu i slobodne.

Stoga, naša poduzeća koja žive zajedništvo… što je zajedništvo? To je oblik bratstva u ekonomiji, tj. kad govorimo o bratstvu na ekonomskom području, govorimo o zajedništvu. No, to je poziv čovječanstva, koji se od pojave kršćanstva pa nadalje naziva bratstvom.

To je veliki izazov, jer – kako sam rekao – do sada ih je bilo teško spojiti, kao da ta tri načela ne mogu tako lako ići jedan s drugim. Mi to pokušavamo.

 

Govorilo se o ekonomiji 2031. godine. Koje su zacrtane smjernice i koje izvanredne situacije treba prevladati (siromaštvo, nejednakost, itd.)?

U logu susreta u Brazilu zapisane su tri godine: 1991. je početak, 2011. je danas i 2031. godina. Tijekom pripreme susreta došla je do izražaja sljedeća ideja: zanima nas prvih 20 godina, ali još više narednih 20, u smislu da je EZ još u prvim danima života. Mi smo u to uvjereni jer projekti koji nastaju iz duhovnih iskustava imaju dugo djetinjstvo, treba puno godina da se shvati što su. Mi već sada vidimo da neke dimenzije projekta shvaćamo tek sada, nakon 20 godina. Na počecima je izgledalo da one uopće ne postoje, kao što je primjerice ideja da su siromasi uključeni u projekt, a ne da im se samo pomaže. Kulturalna dimenzija također sve više dobiva svoje značenje.

Stoga je ideja Brazila vrlo jasna: ako danas doista želimo ljubiti siromahe, ako želimo drugačiju ekonomiju, moramo raditi na tome da za 20 godina EZ bude još vjernija svome pozivu, svojoj misiji. Kad smo se krajem svibnja svi mi iz 37 zemalja svijeta vraćali iz Brazila, došlo je na vidjelo da je poziv EZ, njezino poslanje, mission, kako se to danas kaže, dugoročno. Jer to nije samo projekt pomoći, krizni projekt, projekt koji traži rješenja, to nisu zakrpe na rupama kapitalizma, nego je to projekt koji cilja na drugačiju ekonomiju, na dugoročno drugačije odnose (među narodima, ljudima, proizvodne odnose), pa zato traži puno rada i traži zajednički rad. Stoga godina 2031. nije maštoviti reklamni slogan, nego se željelo reći sljedeće: EZ je u prvim danima života i najzanimljiviji i najljepši dio treba tek doći.

 

Rekli ste da je susret u Brazilu poslužio da se bolje razumije Chiarino nadahnuće. Koje je to nadahnuće i kako se primjenjuje danas?

Mi smo na susretu u Brazilu iznova otkrili jednu od početnih dimenzija, upravo jedan Chiarin tekst iz njezinog dnevnika koji je bio poznat, ali ne svima i ne tako jasno. Kad se Chiara početkom lipnja 1991. vratila iz Brazila, ona je zapisala u dnevnik otprilike ovo: “Vrativši se iz Brazila, gdje se rodila ekonomija zajedništva a nazvali su je ‘bomba’ koja je eksplodirala, zapazila sam u svojoj sobi sliku Gospe, Marije Osamljene koju mi je poklonio Igino Giordani-Foco. Nikad nisam obraćala pozornost da ta Osamljena Marija u svojim njedrima stišće trnovu krunu.” Chiari je odmah postala jasna poveznica između trnove krune siromaštva Sao Paola i Marijine trnove krune, tj. da Djelo Marijino uzima na sebe trnovu krunu čovječanstva. Za nas je to bilo vrlo snažno, za mene svakako, ali i za mnoge od nas, jer je očito da EZ ima vrlo zahtjevan poziv. Nije to samo trnova kruna siromaštva unutar Pokreta fokolara, kao što bi se moglo misliti: Pokret čiji se članovi međusobno pomažu, gdje poduzetnici članovi Pokreta pomažu siromašne članove.

Favelas_San_Paolo_01Godine 1991. Chiara je vidjela da s ekonomijom zajedništva mi uzimamo na sebe trnovu krunu čovječanstva, naravno zajedno s drugima. Ideja je u tome da poslanje, poziv EZ nikad neće biti završen dokle god bude trnovih kruna u svijetu. Dakle, iza svega je taj veliki idealizam da se doprinese kako jednom sutra ne bi bilo nebodera i djece koja umiru od gladi. Eto zašto je to novo otkriće pobudilo oduševljenje u svima: jer takav projekt nikada neće biti završen, uvijek ćemo ga imati pred sobom. Stoga su mladi zadovoljni jer oni žele velike ciljeve. Za jednu mladu osobu nije privlačno ako kažemo: “Stvorimo poduzeća gdje ćemo raditi mi”. Mlada osoba želi drugačiji svijet, a i mi ga želimo. Stoga je ponovno otkriće velikog poslanja EZ donijelo puno radosti, jer smo doista na početku. To je opći poziv. Ideja koju je Chiara dobila u Brazilu i koju danas želim uputiti svima jest ideja EZ kao projekta za sve, tj: želiš li drugačiju ekonomiju, želiš li ekonomiju zajedništva, želiš li svijet u kojemu neće biti osoba koje nemaju što za jesti i osoba koje žive u izobilju? Priključi se nama, dođi i s nama gradi drugačiji svijet. Ta široka perspektiva koja je postojala 1991. i danas mora biti jasna i snažna.

 

Print Friendly, PDF & Email