Mirna Valdevit i Ivana MaricU četvrtak 16. 4. 2015. u 14 sati na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu održano je predavanje o Ekonomiji zajedništva u okviru nastave „Menadžment neprofitnih organizacija“ prof. Marić. Izlaganje je predvodila prof. Mirna Valdevit, umirovljena profesorica koja je na Fakultetu 30 godina predavala kolegij Statistika, a našla se u ulozi predavača kao dobar poznavatelj i simpatizer Pokreta Fokolara. Naime, profesorica Valdevit je nekoliko puta uspješno predstavila ovaj projekt Ekonomije zajedništva na različitim okupljanjima i konferencijama. Posljednji put je na Ekonomskom fakultetu prije desetak godina bio prof. Luigino Bruini te široj publici, studentima i profesorima prezentirao projekt Ekonomije zajedništva uspoređujući hrvatsku praksu poduzeća Ekonomije zajedništva s onima u Italiji i svijetu.

Ekonomija zajedništva važan je ekonomski projekt nastao u Brazilu 1991. godine s ciljem umanjivanja siromaštva i aktivnog uključivanja siromašnih u širu zajednicu. Ovaj ekonomski projekt ima za cilj stvaranje novog čovjeka i novo društva čiji rad i život podrazumijevaju zajedništvo, bratstvo i solidarnost što briše granice među ljudima, rasama, narodima i državama te promiče kulturu zajedništva i ideju uzajamnosti. Pokret Fokolara je začetnik ideje ekonomije zajedništva koji je inicirala Chiara Lubich, potaknuta bratskom ljubavlju za siromašne u Brazilu, imajući iskustvo različitosti s jedne strane – bijedu u favelama i blještavilo imućnih i tako se rodila ideja kako u ekonomskim kategorijama – jedinstva Pokreta fokolara oživotvoriti djelatnu brigu za potrebite tj. najsiromašnije. Stvaranje novih poduzeća kojih danas u svijetu ima preko 8oo i žive ideju Ekonomije zajedništva (EZ) promiču vrijednosti: ljubavi, solidarnosti, bratstva i besplatnosti. U središtu aktivnosti EZ su siromašni tako da menadžeri i zaposlenici ne smiju zaboraviti one najslabije u društvu-siromašne te ih je potrebno aktivno uključiti u djelovanje poduzeća i zajednice, što daje priliku za dostojanstveni život, a podrazumijeva: uključenost, rad, ljubav i podršku zajednice, ali i ekonomsku samostalnost. Poduzeća koja posluju po načelima Ekonomije zajedništva raspoređuju dobit u tri dijela: razvoj poduzeća, stvaranje nove kulture koja će nadahnjivati nove ljude i za pomoć siromasima (da se potpuno reintegriraju u zajednicu).

EkonomskiFakultetZagrebNa predavanjima je bilo prisutno stotinjak studenata koji su zainteresirano pratili vrlo zanimljivo predavanje prof. Valdevit, koje je bilo prepuno primjera i sličica iz života. Naime, prof. Mirna Valdevit je već deset godina uključena praktičnim radom i različitim znanstvenim angažmanom u događanja i praksu poduzeća Ekonomije zajedništva u Hrvatskoj. Isto tako, prof. Valdevit je vrlo gorljivi zagovornik ove ekonomske ideje koja promiče solidarnost, uključenost siromašnih, kulturu uzajamnosti i ideju besplatnosti. Kako pomiriti tržišnu uspješnost, ekonomske pokazatelje i društvenu dobrobit kroz koncept zajedništva koja uključuje druge te im daje priliku za rad, dostojanstvo i sreću pitanja su koja je prof. Mirna Valdevit postavila svima nama.

EkonomskiFakultetZagreb1Izazovi suvremenog vremena traže nova inovativna i društveno odgovorna ekonomska rješenja koja pred poduzetnike stavljaju brojna iskušenja moralna, poslovna, egzistencijalna. Danas se više nego ikad ranije traže hrabrost i odlučnost u vjerodostojnom življenju i poslovanju koji stavljaju u središte čovjeka i njegovu dobrobit. Projekt Ekonomija zajedništva zasigurno može dati odgovore na suvremene izazove i potrebno je širu javnost uključiti u ove projekte te pronaći one koji žele živjeti radikalno svoju vjeru neodvojivo od svog poslovnog i privatnog života. Ideja vodilja ovog pokreta je da su poduzeća Ekonomije zajedništva – poduzeća djelatne ljubavi, življenog bratstva i konkretne solidarnosti gdje ekonomska uspješnost ne isključuje čovjeka, njegovu sreću, druge ljude i razvoj čitavog društva. Ekonomija zajedništva mjesto je susreta, gdje čovjek u poduzećima radom svjedoči svoju vjeru i konkretnu ljubav prema Kristu u bratu čovjeku, prema kolegama, suradnicima, dobavljačima, kupcima u svim ekonomskim odnosima. I kako navodi prof. Luigino Bruni „zajedništvo je duboka težnja ekonomije“ dakle, nije riječ o suprotstavljenim pojmovima: ekonomije i zajedništva već onima koji se isprepliću i nadopunjuju.

 

Ivana Marić

 

Print Friendly, PDF & Email