ekonomija zivota b

 

Izvanredno stanje u kojem živimo zbog Covida-19 uči nas da se zajedničkim dobrima, dobrima vezanim za međuodnose i okolinu, ne može upravljati kapitalističkom logikom. Izazov Franjine ekonomije  (studeni 2020.) je pokrenuti pravi proces promjene.

 

Izvanredno stanje vezano za zdravlje. I ne samo to. Pandemija također otkriva krhkost i kritičnost socio-ekonomskih sustava naših zemalja. Mnoga su predviđanja, analize, nade, izjave u novinama i na vijestima. Zbog izvanrednog stanja, ovih dana smo udaljeni, svi otkrivamo da smo ranjivi. Ali u krizama se vraćamo na zaboravljene riječi i nikada kao u ovo teško vrijeme, shvaćamo što su zapravo zajedničko dobro i bratstvo.

 

Promatrajući život iz naših domova, zabrinuti zbog zaraze i dezorijentirani pri pomisli na budućnost, otkrili smo prije svega da je ekonomski i proizvodni sustav jedna velika (i složena) kolektivna akcija suradnje i da su, kako nas je podsjetio papa Franjo, naši životi svakodnevno ovisni o tihom i odlučujućem radu medicinara i liječnika, blagajnika supermarketa i prijevoznika, čistača, istraživača i mnogih drugih.

 

Naime, ako nas zaraza na bolan način podučava koliko smo ovisni jedni o drugima, također nas poziva na onu uzajamnu odgovornost, na dobro koje se tiče društvenog života ljudi, na osjećaj zajedničke pripadnosti građana, generacija i naroda koji potiče da s pažnjom i s poštovanjem gledaju jedni druge.

 

U vrijeme pandemije, prije i osobito poslije, kada dođe vrijeme da se iznova krene i izabere koje dobro zadržati i promicati.

 

A ekonomija, koja upravlja vlastitim domom i svima nam zajedničkim domom, igra temeljnu ulogu u ovim izborima. Sada je sve jasnije da imunitet za suočavanje s nevoljama i krizom leži u izgradnji čvrstih i životnih zajednica sposobnih promicati recipročne odnose i putove međusobne podrške među ljudima i poduzećima, na teritorijima i u gradovima.

 

Tragovi ovog novog kolektivnog povjerenja nalaze se, ovih dana na primjer, u nastojanju povezivanja kolektivne inteligencije između poduzetnika, građana i institucija kako bi se podržala prenamjena nekih tvornica. Maske, zaštitna oprema, rukavice, čarape i naočale za sanitarnu upotrebu, ali i plućni respiratori i dezinfekcijski gelovi. Sada su ovo prioriteti koji su doveli neka poduzeća do prenamjene njihove uobičajene proizvodnje, mijenjajući ili prilagođavajući strojeve i logistiku, dijeleći međusobno dobavljače i pristup odabranim informacijama. Zadruga Fantasy Međunarodnog gradića Loppiano, tekstilno poduzeće Quid iz Verone, socijalna zadruga Made in Carcere, socijalne zadruge Beneventa, platforma Gioosto, Federsolidarietà, zajedno predstavljaju primjer sustava subjekata koji su željeli dati neposredan i konkretan doprinos svojoj zemlji uključivanjem u proizvodnju i distribuciju maski.

 

Znači solidarnost, suradnja, opće dobro. Ali ne samo to. Bol ovog vremena otvorila je eru bratstva, princip, prije svega, zaboravljen od kapitalizma, a koji danas razumijemo, živimo i ponovno otkrivamo. Ova kriza također govori da ekonomija može ubiti, kada stavi samu sebe ispred zdravlja ljudi, ispred života starijih i najslabijih. Ipak, ovih dana vidimo drugu ekonomiju – osim o brojevima zaraženih do vladinih odredaba – a ta je ekonomija života, sviju zajedno i svakoga pojedinačno, počevši od onih posljednjih: na bolničkim odjelima, u domovima za starije i nemoćne, u ustanovama za osobe s posebnim potrebama gdje je osoblje ostalo kako bi skrbilo o slabima. Također u zajednicama za oporavak i prihvat, u zatvorima, obiteljskim kućama, kantinama i spavaonicama za beskućnike gdje su djelatnici i volonteri izmislili dom kako bi i njihovi gosti mogli reći #ostajemdoma.

 

Ikona bratstva koje iskazuje blizinu i koje, dok prihvaća i prima, brine za brata i čuva život, Franjin je poljubac gubavcu. Ta epizoda nije predstavljena u ciklusu priča o  sv. Franji u Gornjoj Bazilici, jer – kako nam pomaže u razmišljanju ekonomist Luigino Bruni – „prvo siromaštvo mnogih siromaha je to što ih se ne vidi i što se o njima ne govori; pripovjedački kapital jedan je od prvih nužnih kapitala kojih su ozbiljno lišeni“.

 

Ali i ekonomija može biti bratska ako zna krenuti od i doći do posljednjih. Ako zna prihvatiti slučajeve i glasove, ali i rješenja i prijedloge tako da gospodarstvo može biti sposobno „uključiti ljude koji su odsječeni od svega“, kako kaže Samer, mladi poduzetnik koji je stvorio digitalnu platformu za rad bez barijera u Libanonu. Franjino bratstvo je započelo od siromaha, ali znamo da je doseglo i uključilo elemente prirode, cijeli svijet i njegova stvorenja.

 

Pažljiv prema najsiromašnijima i napuštenijima, izvrstan je primjer integralne ekologije u kojoj je pravda prema posljednjima neodvojiva od očuvanja stvorenog svijeta. Sveopće  bratstvo danas se može roditi novim odnosom s okolinom gdje čovjek zna da je sve prisno povezano, gdje se ne osjeća gospodarom i potrošačem, već čuvarom i odgovornim za kuću u kojoj živi.

 

franjina ekonomija LOGO21. stoljeće jasno pokazuje da zajednička dobra, dobra međuodnosa i okoliš nisu upravljani kapitalističkom logikom, a ako se uskoro ne promijenimo, uništit ćemo ih. Stoga smo uvjereni da Franjina ekonomija – međunarodni susret mladih ekonomista i poduzetnika s papom Franjom, koji je prvotno zakazan za ožujak, a odgođen za studeni 2020. zbog pandemije – nije samo događaj, već proces promjena koji je već započeo, koji mladim ljudima nudi priliku da pronađu cjelovit odnos s oikosom, zajedničkim domom.

 

Nova ekologija moguća je samo zajedno s jednom novom ekonomijom. Ako je kuća jedna, nezamisliva je i neizvediva jedna cjelovita ekologija bez cjelovite ekonomije. Danas nam je više nego ikad potreban princip ljudskog i univerzalnog bratstva da bismo nadahnuli i usmjerili nove teorije i nove ekonomske prakse sposobne promicati dostojanstvo onih posljednjih i zaštititi Zemlju, čuvati zajednička dobra i „ulagati“ u dobra međuodnosa.

 

Mladim ljudima koji se osjećaju pozvanima graditi novi svijet promišljajući i prakticirajući jednu drugačiju ekonomiju, izazov je dovesti do dijaloga misli i praksu, kulture i perspektive. „Dosadašnji posao neće biti izgubljen. Zajedno ćemo nastaviti graditi budućnost“, napisali su mladi koordinatori događaja u video poruci objavljenoj posljednjih dana. Franjina ekonomija, počevši od preko 2000 mladih već uključenih, umnaža, dakle, svoje napore, presijecajući nove teme, glasove i osjećajnosti, organizirajući sastanke i razmjene ideja i praksi širom svijeta. Sastanak u Asizu u studenom bit će još važniji, za nas i za svijet koji sada, više nego jučer, čeka drugačiju ekonomiju.

 

Maria Gaglione  (Citta nuova)

 

Print Friendly, PDF & Email