razmjena mladih u njamckoj m

 

U međunarodnim projektima Ekonomije zajedništva sudjeluju i mladi iz Hrvatske. O tome razgovaramo s Petrom Fabjanom

 

Na posljednjim susretima o Ekonomiji zajedništva bilo je riječi o više međunarodnih projekata u kojima sudjeluju i mladi iz Hrvatske. Peter Fabjan je koordinator projekata i međunarodne inkubatorske mreže (EZ-MIM) te predsjednik hrvatske Udruge za Ekonomiju zajedništva.

 

Predstavi se našim čitateljima

Peter s obitelji mmZovem se Peter Fabjan, Slovenac sam, odrastao u Zagrebu i skrasio se u Križevcima, suprug Dijani, otac Vinku (9. g) te poduzetnik već više od 15 godina. Trenutno radim kao koordinator projekata u Udruzi za Ekonomiju zajedništva (www.uez.hr), te pomažem supruzi u našoj novoj poduzetničkoj avanturi – proizvodnji i preradi organske hrane.

 

Kako si se počeo baviti koordinacijom projekata EZ?

Moj poduzetnički put počeo je odmah nakon završetka školovanja i odsluženja vojnoga roka koji je kasnih devedesetih još bio obvezan. Zaposlio sam se u jednoj talijanskoj tvrtki u Zagrebu, gdje sam kao vanjski suradnik, vlasnik svog obrta za prijevoz robe, vršio dostavu prodane robe za njih. Iako je posao bio vrlo dobro plaćen, nisam uspio dugo izdržati u toj tvrtki zbog korupcije koja je meni oduvijek bila potpuno neprihvatljivi oblik ponašanja. Odrastao sam u zajednici Pokreta fokolara i u meni su bile usađene vrijednosti Ekonomije zajedništva. EZ je oduvijek u našem DNK, rečeno je na međunarodnom Kongresu EZ u Nairobiju u Keniji za nas koji smo odrastali uz Pokret.

Nakon toga vodio sam cyber club Safehouse, prvi internetski klub u Križevcima, pa Plant-art d.o.o., tvrtku za uvoz i veleprodaju cvijeća u kojoj smo supruga i ja radili sve poslove od direktora do trgovca, skladištara, dostavljača, knjigovođe i čistača, punih 10 g. Mogu reći da smo tu skupili ogromno iskustvo poduzetništva, držeći se načela EZ. Ali kao poduzetniku koji je cijeli dan na terenu, samo su mi nedjelje bile slobodni dani, pa osim posla nije bilo prostora ni za što drugo. Nedjeljom obitelj, i to je to. Molitvama smo se obraćali Bogu s molbom da se to promijeni i prije nego što se profit počne smanjivati. Razumjeli smo da nije dovoljno raditi za sebe, da trebamo biti korisni i lokalnoj zajednici.

Ubrzo sam u potpunosti shvatio značenje uzrečice “Kada ti Bog zatvori vrata, budi siguran da će ti otvoriti prozor”. Ustvari smo se i molili za promjenu. Tako sam imao vremena zatvoriti tvrtku i posvetiti se projektima. Dobro smo ih odrađivali i tako stjecali nove kontakte i nova partnerstva, koja su često urodila novim projektima.

 

UEZ_logo mU čemu se sastoje ti projekti i što se njima želi postići?

Trenutno radimo dvije vrste projekata. Naša Udruga je čvorište (podružnica npr.) međunarodnog projekta EoC-IIN (Ekonomija zajedništva – međunarodna inkubatorska mreža), gdje smo povezani sa za sada 14 inkubatora diljem svijeta s ciljem da sadašnjim i budućim poduzetnicima pružimo pomoć u razvijanju poslovanja i usvajanju načela i vrijednosti Ekonomije zajedništva u njihovu poslovanju. Također pomažemo u organizaciji susreta i kongresa EZ, a u posljednje vrijeme partneri smo i u europskim edukativnim Erasmus+ projektima kojima zajedno sa ostalim organizacijama EZ-a iz Europe (Polo Lionelo, AIPEC, ADEC itd.) istražujemo i produbljujemo EZ, npr. sličnosti i razlike između EZ i socijalnog poduzetništva, kako neka načela poslovno sprovesti u knjigovodstvu itd.

Druga vrsta projekata su europski Erasmus+ projekti, pretežno vezani za mlade ili osobe koje rade s mladima. U tim projektima u partnerstvu smo s organizacijama i izvan EZ, a najčešći ciljevi takvih projekata su razmjene mladih ili osoba koje rade s mladima radi osnaživanja mladih neformalnom edukacijom i metodama koje obično nisu zastupljene u formalnoj edukaciji. Pripremamo ih za poduzetništvo ili za ostvarivanje njihovih osobnih projekata, inspiriramo ih za vlastitu akciju ili inicijativu kroz teme ekologije, obnovljive energije, inovacije, održivosti i društvenog poduzetništva. Smatramo da je bitno preporučiti mladima te teme.

 

z vrta 1 Projekti se održavaju u različitim zemljama svijeta. Kako se mladi u Hrvatskoj odazivaju na sudjelovanje?

U posljednje tri godine sudjelovali smo u nekoliko europskih i interkontinentalnih projekata pa smo tako posjetili Keniju, Brazil, Argentinu, Njemačku, Ukrajinu, Finsku, Poljsku, Češku, Italiju, Francusku itd… Za razmjene mladih obično je pravilo da iz svake zemlje partnera u projektu sudjeluje po 5 mladih, na 4-5 partnerskih zemalja to su razmjene za 20 do 25 mladih. Mlade najčešće nije teško zainteresirati za takve razmjene, oni uglavnom vole putovati, znatiželjni su, vole se družiti, a kad se tome doda da su troškovi razmjene pokriveni Erasmus+ fondom EU, uglavnom nailazimo na dobar odaziv. Naravno da je mlade lakše naći za put u Argentinu, Brazil, Keniju ili Ukrajinu nego npr. za Njemačku ili Italiju, ali u pravilu se uvijek netko nađe.

Onaj edukacijski dio, koji obično ne očekuju na razmjeni, bar ne u tom neformalnom formatu, ovisi o nama koordinatorima koji smo na razmjenama treneri. U većini slučajeva kada dobijemo povratnu informaciju od naših polaznika nakon održane razmjene, oduševljeni su putovanjem što su i očekivali, ali ih pozitivno iznenadi iskustvo neformalne edukacije novim metodama i alatima.

 

Neki su projekti održani i u Hrvatskoj. Koji su plodovi?

Za sada smo u Hrvatskoj imali dvije razmjene mladih, PRESET i Future Lab, na kojima smo ugostili mlade iz Brazila, Argentine, Bolivije, Ukrajine, Italije, Njemačke, Bugarske, Srbije i Hrvatske. Teme su bile slične, znači potaknuti i osnažiti mlade za akciju, bilo poduzetničku bilo neku osobnu inicijativu, bilo što, kroz teme ekologije, održivosti i zaštite okoliša. U sklopu tih razmjena željeli smo mladima pokazati i primjere dobre prakse te smo morali istražiti što se u našoj lokalnoj zajednici događa na tom području. Tako smo upoznali neke organske poljoprivredne proizvođače s kojima je krenula suradnja koja traje i danas, pa se to može izdvojiti kao jedan od plodova. Također, pratimo mlade i poslije projekta te mogu reći da se dosta njih potakne, npr. jedna Ukrajinka je otvorila dućan za rabljenu odjeću, jedan mladić iz Srbije se uključio u volontiranje u svojoj zajednici, kod nas je jedan polaznik i PRESETa i naših EZ projekata pokrenuo posao organske proizvodnje suncokretovog ulja. I suradnja s našim partnerima se proširuje, rađa se povjerenje, plodova zaista ima na sve strane.

z vrtaZanimljivo je npr. vidjeti mlade iz velikih gradova i država, npr. Buenos Airesa ili Sao Paola, kako se radosno šeću svaku večer po centru grada Križevaca (10 000 stanovnika opp). Kada sam ih nakon par dana pitao što im je zanimljivo u tako malom gradu da svaku slobodnu večer izlaze, oni su odgovorili da je u njihovim gradovima nemoguće navečer šetati gradom jer je preopasno.

Također je zanimljivo primijetiti koliko im je razmjena mladih važno i jako iskustvo u životu, što se vidi po tome da mladi ostanu povezani preko društvenih mreža, nekad se i posjećuju, postaju prijatelji, grupe na društvenim mrežama koje se stvaraju radi tehničkog odrađivanja razmjene, uglavnom se ne gase i ostaju aktivne.

 

Za 2. do 4. studenoga u Rimu je zakazan susret pod nazivom Proročka ekonomija. Reci nam nešto o tome.

Prophetic economy je globalni projekt koji pokreću članovi Ekonomije zajedništva udruženi s raznim pokretima, udruženjima i ljudima dobre volje koji su već uključeni u želji i radu za promjenom postojeće ekonomske paradigme i koji se zauzimaju za ekonomiju koja će služiti ljudima, dobrobiti planete, sa osobitom brigom za najsiromašnije te žrtve ekonomske ili ekološke nepravde. Ideja projekta je povezati donositelje promjena koji rade na lokalnoj razini s međunarodnom scenom te pronaći načine kako zajedno djelovati i povećati društveni utjecaj na makro razini. Dakle, događaj neće biti klasika tipa govornici-publika, nego je zamišljen kao radionica koja okuplja ljude koji će zajedno djelovati za veći utjecaj na društvo.

U sklopu događaja razvili smo i natječaj za donositelje promjena, čiji cilj nije bodovanje te proglašavanje pobjednika nego davanje vidljivosti svima onima koji nešto rade na promjeni.

Znači Proročka ekonomija nije nešto što će se dogoditi samo od 2.- 4.11. u Rimu, nego će tada tek započeti zajednički put prema promjeni.

 

 

Print Friendly, PDF & Email