Ekonomija zajedništva je puno više od jedne ideje, to je način života

 

Uz brojne poduzetnike, studente i znatiželjnike, na susretu o Ekonomiji zajedništva održanom u veljači u Križevcima bilo je nazočno i nekoliko sveučilišnih profesora. Profesorica Ivana Marić bila je ujedno i voditeljica programa na dvodnevnom susretu. Evo što nam je rekla u razgovoru za Novi svijet.

 

Ivana MaricZa početak, možete li nam reći nešto o sebi?
Rođena sam u Splitu, 1972. godine. Danas sam majka četvero djece, te dvadeset godina radim na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu kao profesor. Predavala sam kolegij organizacije, a danas predajem menadžment i menadžment neprofitnih organizacija.

Kako ste došli u doticaj s ekonomijom zajedništva?
Prije desetak godina sam upoznala Pokret fokolara, a samim time i Ekonomiju zajedništva. Od onda sam na razne načine sudjelovala i s Pokretom i s Ekonomijom zajedništva, tako da sam išla na razne konferencije u Mađarsku, Loppiano, Križevce .

Koje su po Vama glavne komponente ekonomije zajedništva, što smatrate najvažnijom stavkom ovakvog projekta?
Najvažnija je jedna potpuno nova ekonomija, jedna potpuno nova filozofija života koja uključuje duboku predanost drugima, upoznavanje sebe i socijalna dimenzija u aktivnoj borbi protiv siromaštva. Ustvari, Ekonomija zajedništva je jedna duboka ekonomska filozofija koja uključuje siromašne i vraća im dostojanstvo. To je način da se siromašni ljudi uvedu u zajednicu i prime kao obitelj, a ne način kojim se siromaštvo rješava tako da se siromašnima samo daje novac.  To je jedna aktivna priča življenja evanđelja na radnom mjestu, u poduzeću, u odnosima prema dobavljačima, prema kolegama. Dakle, nešto što mijenja tebe i druge. To je puno više od jedne ideje, to je način života.

Budući da predajete na fakultetu, možete li na svom radnom mjestu primjenjivati Ekonomiju zajedništva?
Ja nastojim prvo mlade upoznati s tom jednom idejom, alternativom, s drugim pogledom na tržište, tj. nešto što nema za cilj samo profit, već i dobrobit zajednice, uključenost drugih. U zadnje vrijeme pišem znanstvene članke na tu temu, moji studenti su pisali završne radove na tu temu i tako pomalo se širi ta ideja. Evo i danas je na susretu bilo desetak i profesora i studenata s Ekonomskog fakulteta i to mi je posebna radost.

Ivana Maric 1Gdje Vi, s ekonomskog stajališta, vidite budućnost i daljnji razvoj ovakvog projekta?
Ekonomija zajedništva ne uključuje samo poduzetnike, ona je kao primarno definirana za poduzeća, za organizacije. Netko tko je zaposlenik u nekoj firmi može živjeti tu Ekonomiju zajedništva jer to je skup vrjednota koje se temelje na jednoj dubokoj vjeri i povjerenju u tzv. “Nevidljivog dioničara” i povjerenju u druge ljude. To je jedan potpuno drugačiji svjetonazor koji ljubi bližnjega, prašta, podnosi nepravdu tako da mijenja sebe i druge, koji je radostan, ne predaje se i hrabro pristupa životu te u povezanosti s drugima izgrađuje novi i bolji svijet.

Mislite li da u projektu kao što je ekonomija zajedništva mogu sudjelovati i ljudi izvan katoličke vjeroispovijesti?
Sigurno. Nema ograničenja. Pokret fokolara i Ekonomija zajedništva su uvijek imali široke ruke prema svima onima koji zapravo žele jedan bolji svijet te žele stvarati zajedništvo neovisno o vjeroispovijesti, rasi i to je upravo ta ljepota otvorenosti različitostima bez ograničenja.

Kako biste ocijenili stanje Ekonomije zajedništva u Hrvatskoj?
Nažalost, zbog hrvatske stvarnosti, broj poduzeća u ekonomiji zajedništva je mali, to je svega desetak poduzeća. Ali, simpatizera Ekonomije zajedništva je puno više i ljudi koji doista aktivno u bankama, školama, službama i u svim djelatnostima žive svoju vjeru na jedan originalan način Ekonomije zajedništva. Teško je to riječima opisati, to treba doživjeti.

Za kraj, koji je Vaš savjet, kao stručnjaka, za daljnji razvoj ekonomije zajedništva i za uključivanje više ljudi u projekt?
Po mojem mišljenju potrebni su primjeri dobre prakse. Toga je najviše u Italiji gdje ima oko 200 poduzeća. Trebala bi postojati određena umreženost. U skladu s tim predlagala sam jedan registar poduzeća u cijeloj Europi, pa i u svijetu, jer danas tehnologija dopušta da se možemo lako povezati i komunicirati. Možda je negdje potrebna samo dobra umreženost, povezanost, ali i kopirati neku dobru praksu iz neke druge tvrtke koja je čovjeku zanimljiva. Isto tako i povezanost studenata, te ulaganje u obrazovanje i izgradnju, prvo mladih, pa isto tako i poduzetnika. Dakle, stalna edukacija, prilagođavanje novim tržištima i promjenama.

 

 

 

 

Print Friendly, PDF & Email