RZ1122

 

„Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe.“ (Mt 5,7)

 

Ovdje možete preuzeti Riječ za život u wordu, u pdf-u i u pdf-u pripravljenom za fotokopiranje u više primjeraka strana 1 i strana 2

Ovdje možete preuzeti Riječ za život za djecu – u boji RZG41122 b i crno bijelu RZG41122 cb 

Pogledajte video zapis za djecu: ovdje

Riječ za život na video zapisu: ovdje

 

U Matejevu evanđelju Govor na gori smješten je nakon početka Isusova javnog života. Gora je simbol nove gore Sinaj. Na njoj Krist, novi Mojsije, daje svoj zakon. U prethodnom se poglavlju govori o velikom mnoštvu koje je počelo slijediti Isusa i kojem On prenosi svoj nauk. No ovaj je govor Isus darovao učenicima, zajednici koja se rađala, onima koji će se kasnije nazvati kršćanima. On uvodi „kraljevstvo nebesko“ koje je središte njegova propovijedanja[1]. Blaženstva su njegov programski proglas, poruka spasenja, „sažetak cjelokupne Radosne vijesti koja je objava spasonosne Božje ljubavi.“[2]

 

„Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe.“

Što je milosrđe? Tko su milosrdni? Rečenica započinje riječju „blago“[3], što znači blažen, sretan, kome je sreća naklonjena, a poprima i značenje blagoslovljenog od Boga. Među devet blaženstava ovo se u tekstu nalazi na središnjem mjestu. Blaženstvima se ne žele predstavljati poželjna ponašanja koja se nagrađuju, već su to stvarne prilike da postanemo malo sličniji Bogu. Nadasve, milosrdni su oni čije je srce ispunjeno ljubavlju prema Njemu i prema braći, djelotvornom ljubavlju koja se prigiba prema najmanjima, zaboravljenima, siromašnima, prema potrebnima te nesebične ljubavi. Milosrđe je, zapravo, jedan od Božjih atributa[4]. Sam Isus je milosrđe.

 

„Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe.“

Blaženstva preobražavaju i preokreću načela našeg razmišljanja. Ona nisu samo utješne riječi, već imaju moć promijeniti srce, imaju snagu stvoriti novo čovječanstvo, učiniti djelotvornim navještaj Riječi. Blaženstvo milosrđa valja živjeti i sa samima sobom, prepoznati da smo potrebiti one izvanredne, preobilne i neizmjerne ljubavi koju Bog ima za svakoga od nas.

Riječ milosrđe[5] potječe od hebrejske riječi rehem = utroba i pobuđuje božansko milosrđe bez granica, kao što je suosjećanje majke sa svojim djetetom. „Ta ljubav nema mjere, obilna je, sveopća, konkretna; teži pobuditi uzajamnost, što je krajnji cilj milosrđa. […] Stoga, ako smo primili bilo kakvu uvredu, doživjeli bilo kakvu nepravdu, oprostimo i bit će nam oprošteno. Mi smo prvi korisnici sažaljenja i samilost! Iako se čini teškim i smionim, zapitajmo se pred svakim bližnjim: kako bi se njegova majka ponašala prema njemu? Ta nam misao pomaže razumjeti i živjeti po Božjem srcu”[6].

 

“Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe.”

„Nakon dvije godine braka, naša kći i njezin suprug odlučili su se rastati. Primili smo ju u naš dom. U trenucima napetosti nastojali smo ju strpljivo ljubiti: praštati, imati razumijevanja, ne prekidati odnos s njom i njezinim suprugom, ne osuđivati ih. Nakon tri mjeseca slušanja, nenametljive pomoći i brojnih molitava vratili su se jedno drugome s obnovljenom sviješću, povjerenjem i nadom.“[7]

Biti milosrdni zapravo je više nego praštati. To znači imati veliko srce, jedva čekati da se izbriše sve, u potpunosti otkloniti sve što može predstavljati prepreku u našem odnosu s drugima. Isusov poziv da budemo milosrdni znači otvoriti put da se ponovno približimo izvornom planu, kako bismo mogli postati ono za što smo stvoreni: slika i prilika Božja.

 

Letizia Magri

[1] Vidi Mt 4, 23 i 5, 19-20;

[2] C. Lubich, Riječ za život studeni 2000.

[3] Grčka riječ makarios/i koristi se za označavanje stanja sreće, radosti ljudskih bića i privilegiranog stanja bogova u odnosu na ljude;

[4] Na hebrejskom hesed, ljubav bez interesa koja prihvaća i spremna je praštati;

[5] Rahamim na hebrejskom;

[6] Op. cit. C. Lubich, Riječ za život, studeni 2000.

[7] Iskustvo preuzeto sa stranice www.focolare.org.

 

Print Friendly, PDF & Email